Zastupnica EU parlamenta otkriva tko stoji iza zabrane benzinaca i dizelaša: "Imali su veliki utjecaj"

O svim novitetima koji nam dolaze iz Europe, ekskluzivno za emisiju Automobiliona govorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica odbora za promet i turizam, Nikolina Brnjac.

"To je bila katastrofalna odluka"

Na početku razgovora, Brnjac se osvrnula na reviziju za mnoge sporne odluke prema kojoj su od 2035. godine sva nova vozila u Europi trebala biti električna, odnosno prema koojoj je treba doći do svojevrsne zabrane proizvodnje benzinaca i dizelaša od 2035. godine. Krajem prošle godine, ta je odluka ipak promijenjena pa će sada proizvođači umjesto za 100% morati smanjiti CO2 za 90%.

“To je bila jako sporna odluka. Čak ne sporna, rekla bih katastrofalna odluka. Da smo išli u tom smjeru, to bi značilo da će nakon 2035. godine naši građani moći kupovati samo električna vozila“, kazala je zastupnica Brnjac dodajući da bi to bilo “pogodovanje apsolutno samo električnim vozilima za koje mi apsolutno nismo spremni”.

Pojašnjavajući tu odluku, rekla je da je “to u principu bio rezultat prošlogodišnjeg mandata gdje su zeleni u Europskom parlamentu imali veliki utjecaj”.

“Svatko od nas vodi računa o klimatskim promjenama i svjesni smo da su tu, ali vi uvijek morate uzeti u obzir sve elemente. Automobilska industrija zapošljava gotovo 14 milijuna ljudi. A gdje su to još obitelji koje se hrane od automobilske industrije i da ne spominjemo naše gospodarstvo”, pojasnila je, dodajući da su to “ogromne i vrlo važne stvari”.

Od početka svog mandata u Europskom parlamentu, Brnjac se uključila u rad Odbora za promet i turizam.

“Tražila sam da se jednostavno ne ide u tom smjeru. Mi ne možemo ispuniti tu odluku 100% bez emisije CO2 na taj način da se samo okrenemo prema električnim vozilima. Mi moramo voditi računa da i na druge načine možemo smanjiti emisije CO2. Dakle, bilo da imamo hibridna vozila, bilo da imamo klasične motore na unutarnje izgaranje, ali da koristimo biogoriva, e-goriva. Imamo automobile na vodik”, rekla je, dodajući da su to sve varijante koje trebamo uzeti u obzir prije donošenju takve odluke.

Ogromna sredstva za dekarbonizaciju

Sada kroz revidiranu odluku im se omogućuje period od devet godina za prilagodbu te da imamo ravnomjerni razvoj različitih tehnologija. Prilika za tu prilagodbu su i sredstva Competitiveness Funda, odnosno Fonda za konkurentnost, u kojem je Nikolina Brnjac izvjestiteljica europskih pučana. Kroz taj fond za dekarbonizaciju, odnosno za čisti promet, bit će na raspolaganju oko 28 milijardi eura.

“Tu mislimo i na cestovna vozila, željeznička vozila, pomorski promet, avioprijevoz. Dakle sve je to uključeno u jedan set tranzicije. Jer zelena tranzicija, ako bude koštala, onda nije dobra. Da li će joj netko koristiti? Neće. Zato moramo naći jedan balans između sačuvanja i radnih mjesta, i gospodarstva i naravno ekologije”, ističe Nikolina Brnjac.

Na reviziju odluke jako su utjecale Njemačka i Italija, zemlje koje tradicionalno imaju razvijenu autoindustriju. No, Brnjac ističe da se svaka takva odluka koja se tiče autoindustrije odnosni na sve države članice te na sve nas građane. “Svaka odluka se odnosi i automatski utječe na cijenu novih vozila, na cijenu rabljenih vozila, na cijenu održavanja tih vozila, na cijenu troška puta”, pojasnila je.

“Italija i Njemačka imaju veliki broj ljudi koji rade automobilskoj industriji, tako da svakako imaju veliki interes, ali imamo i svi mi. Svih nas se tiče što će se događati, da li ćemo se moći priuštiti takvo jedno vozilo. Upravo zato je bio balans da se uključe sve tehnologije, ali ne samo da se ograničimo na jedan tip vozila”, pojasnila je.

Punionice na svakih 60 kilometara

Iako se planiraju razvijati različita vozila, trenutno je fokus ipak na struji, odnosno na električnim vozilima. Problem oko električnih vozila i dalje je infrastruktura za punjenje. Tom problemu Europa planira stati na kraj kroz Uredbu o infrastrukturi za alternativna goriva.

“S tom uredbom se želi postići da sve države članice imaju ujednačen pristup. Do sada je to bilo prepušteno njima na volju što se tiče recimo punionica”, pojasnila je.

“Imali ste probleme u planiranju samog putovanja. Nismo znali točno gdje su te punionice, koliko se čeka, kolikog su kapaciteta. Ono što nama treba to su brze punionice. Sada s ovom uredbom se po prvi puta propisuje da ćemo na glavnim cestovnim koridorima svakih 60 kilometara imati brze punionice. To je ono što je ključno. Da vi onda možete isplanirati, da ćemo znati koliko je broj tih punionica, koliko se čeka na te punionice i u konačnici da to bude jednostavno punjenje kao da ste na benzinskoj i punite gorivo”, kazala je Brnjac.

“Cilj je do kraja 2030. godine imati cijeli set, razrađenu cijelu tu mrežu da imamo takve punionice u cijeloj EU”, dodaje.

Govoreći o prilagodbi koja nas čeka u idućih devet godina, Nikolina Brnjac još je jednom istaknula da moramo ići u smjeru balansa, odnosno razvoja različitih vrsta pogona i goriva.

“Mi moramo razmišljati o svim varijantama. Ako ćemo se samo ograničiti za električne vozila, mislim da je to katastrofa. Znači da je to jako loše za sve građane Europe, tako i za Hrvatsku. Moramo razmišljati i o hibridnim vozilima, i o vozilima na vodik, i o korištenju sintetičkih goriva, e-goriva”, rekla je, ističući da sve to mora biti cijenovno pristupačno ljudima.

Industrija mora biti konkurentna

Na pitanje znači li to da automobilska industrija mora smanjiti svoje cijene, Brnjac odgovara potvrdno.

“Ona mora voditi računa da bi oni bili konkurentni. Za to je tu Fond za njih. I automobilska industrija i ostale druge industrije, moraju koristiti ta bespovratna sredstva da bi mogli imati konkurentne proizvode”, ističe.

“Taj fond za konkurentnost je jako važan fond koji će sigurno kreirati i budućnost prometnog sustava i razvoja automobilske industrije u budućnosti. Cilj u konačnici je da ti automobili mogu biti pristupačni ljudima. Ako ih nećemo koristiti, nitko neće kupovati, ako će biti toliko skupi, čemu svrha?”, dodaje.

Zelena tranzicija

Na pitanje što će po njezinom mišljenju biti game changer u cijeloj toj priči, Nikolina Brnjac ističe da u ovom periodu velikih promjena u kojima se nalazimo, autoindustriju ne možemo sagledavati samo kroz automobile, već da moramo sagledati cijeli sustav.

“Mislim da ne može biti samo jedan nekakav game changer, već da će to biti set različitih kriterija koji će na to utjecati”, kazala je.

“Prvo bih rekla je to energija. Ne možemo ni reći da su električna vozila zelena, ako koriste plin koji je iz ugljena. Znači, opet ništa nismo napravili”, ističe.

“Druga stvar je infrastruktura. Moramo planirati infrastrukturu, punionice, a opet kako ćete to planirati ako vas ne prati elektroenergetska mreža. Znači, moramo razmišljati o cijelom sustavu”, rekla je, dodajući da posebice mi kao turistička zemlja u ljetnim mjesecima moramo voditi računa o elektroenergetskoj mreži te sukladno tome planirati i upravljati razvojem punionica.

Još jedna stvar koju zastupnica Nikolina Brnjac ističe je i dostupnost sirovina. “Čipovi, baterije proizvode se od rijetkih metala, a znamo da Europa nema te rijetke metale. I sad, da li ćemo jednu ovisnost zamijeniti sa drugom ovisnošću? Ne znam, to je jako delikatno”, upozorava.

Kao zadnju stvar navodi cijene za građane. “Svaka tranzicija, pa i zelena tranzicija, mora biti financijski dostupna građanima. Ako mi idemo u tom smjeru i sve se napravi, a u konačnici su ta vozila toliko skupa da neće koristiti niti nova, niti rabljena za naše građane, nema smisla”, rekla je Nikolina Brnjac u intervjuu za emisiju Automobiliona.